Katedra za Internu medicinu

Medicinski fakultet Mostar

 

Ciljevi predmeta:

Upoznati studenta sa:

  • suvremenim principima prevencije internističkih oboljenja
  • etiološkim i patogenetskim procesima koji dovode do nastanka internističkih oboljenja po sustavima.
  • praktičnim vještinama potrebnim za klinički pregled
  • laboratorijskom dijagnostikom i dijagnostičkim procedurama u internoj medicini
  • dijagnostičkim algoritmima u internoj medicini - planiranjem i provođenjem specifične terapije različitih oboljenja interne kazuistike i praćenjem ishoda liječenja.

 


Interna medicina

Gastroenterologija i hepatologija

Vještine koje student mora znati praktično izvesti:

  1. Pravilno uzeti anamnezu i uraditi fizikalni pregled gastroenterološkog i hepatološkog bolesnika.
  2. Izraditi i provesti dijagnostički i terapijski plan liječenja gastroenterološkog i hepatološkog bolesnika.
  3. Diferencijalna dijagnoza gastroenteroloških i hepatoloških bolesti.
  4. Uraditi digitorektalni pregled.
  5. Interpretacija nativne rendgenske snimke trbuha.
  6. Upoznati se teoretski s postavljanjem nazogastrične sonde  i/ili  postaviti nazogastričnu sondu.

Vještine koje student treba poznavati:

  1. Upoznavati se s ultrazvukom trbušnih organa te s rutinskim i interventnim endoskopskim procedurama.
  2. Upoznati se i/ili uraditi abdominalnu paracentezu.
  3. Orijentacijska interpretacija kontrastnih radioloških pretraga u gastroenetrologiji  i hepatologiji
  4. Upoznati se s načinima zaustavljanja krvarenja u endoskopiji.
  5. Interpretacija testova procjene jetrene funkcije.

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti sljedeće stavove:

  • Spajanje podataka iz anamneze i fizikalnog pregleda te laboratorijskih pretraga u jednu cjelinu, postavljanje diferencijalne dijagnoze i  stvaranja racionalnog dijagnostičkog plana s ciljem postavljanja definitivne dijagnoze.

Plan stjecanja znanja i vještina na vježbama:

  • Anamneza i tehnike pregleda gastroenterološkog i hepatološkog bolesnika.
  • Dijagnostičke procedure i lijekovi u gastroenterologiji.
  • Prikazi bolesnika s vrijedom želuca i dvanaesnika, infekcija s Helicobacter pylori.
  • Prikazi bolesnika s pankreatitisom.
  • Prikazi bolesnika s cirozom jetre i bolesnika s razvijenim komplikacijama.
  • Prikazi bolesnika s bolestima žučnog mjehura i žučnih putova.
  • Prikazi bolesnika s prekanceroznim i kanceroznim promjenama probavnog sustava.
  • Prikazi bolesnika s bolestima hepatobilijarnog sustava.
  • Prikazi bolesnika s upalnim crijevnim bolestima.  

Reumatologija i imunologija

Vještine koje student mora znati praktično izvesti:

  1. Pravilno uzeti anamnezu i uraditi fizikalni pregled reumatološkog/imunološkog bolesnika.
  2. Interpretacija laboratorijskih nalaza i procjene reumatske aktivnosti.
  3. Interpretacija testova reumatske aktivnosti: Zbroj aktivnosti bolesti (DAS), upitnik ocjene funkcionalne sposobnosti (HAQ), analogna vizualna ljestvica (VAS)
  4. Interpretacija rendgenske snimke zglobova

Vještine koje student treba poznavati:

  1. Dijagnostičke metode u reumatologiji/imunologiji (ultrazvuk zglobova, artroskopija, denzitometrija, MRI, kapilaroskopija, biopsija sinovije, kože, potkožnog tkiva, žlijezda slinovnica, kostiju, mišića, živaca, bubrega, temporalne arterije, elektromiografija, injekcijske tehnike pomoću ultrazvuka, radioaktivna i kemijska sinoviektomija.

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti sljedeće stavove:

  • Spajanje podataka iz anamneze, fizikalnog pregleda, laboratorijskih nalaza u jednu cjelinu pomaže liječniku u razlikovanju imunoloških bolesti, racionalnoj dijagnostici i uspješnom liječenju.

Plan stjecanja znanja i vještina na vježbama:

  • Anamneza i fizikalni pregled zglobova i krvnih žila, DAS, HAQ i VAS.
  • Interpretacija rendgenske snimke zglobova
  • Dijagnostičko-terapijski plan kod bolesnika s upalnim bolestima zglobova
  • Dijagnostičko-terapijski plan kod bolesnika oboljelih od vaskulitisa
  • Dijagnostičko-terapijski plan kod bolesnika sa sistemskim bolestima vezivnog tkiva 

Onkologija

Vještine koje student mora znati praktično izvesti:

  1. Pravilno uzeti anamnezu i uraditi fizikalni pregled omkološkog bolesnika.
  2. Anamnestički i pregledom uočiti postojanje sporednih učinaka onkološke terapije (dermatitisi, mukozitisi, hemoragije…)
  3. Anamnestički i fizikalnim pregledom prepoznati hitna onkološka stanja (sindrom gornje šuplje vene, kompresija kralježničke moždine, hiperkalcijemija, kirurška i urološka hitna stanja…) i poduzeti neophodne inicijalne terapijske mjere

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti sljedeće stavove:

  • Maligni se tumori u većem broju mogu uspješno liječiti i ne predstavljaju uvijek neizlječiva stanja sa smrtnim ishodom.
  • Značajan se broj malignih tumora može prevenirati.
  • Izuzetno je važno otkriti tumor u što ranijoj fazi- o tome izravno ovisi ishod liječenja. Treba inzistirati na obavljanju probirnih pregleda (mamografija i/ili ultrazvuk dojke, kolonoskopija…)
  • Palijativna njega i terapija su značajan segment  liječenja terminalnih bolesnika za koje treba osigurati sve odgovarajuće uvjete i znanje medicinskih djelatnika.
  • Onkološki bolesnici mogu imati simptome, unakove i stanja i drugih bolesti nevezanih za maligni tumor, koji mogu zahtjevati odgovarajuće, ponekad hitne dijagnostičke procedure i terapijske postupke.

Plan stjecanja znanja i vještina na vježbama:

  • Anamneza i tehnike pregleda gastroenterološkog i hepatološkog bolesnika.
  • Dijagnostičke procedure u onkologiji
  • Probirni testovi u onkologiji
  • Temelji kemoterapije
  • Temelji radioterapije
  • Temelji hormonalne terapije
  • Komplikacije antitumorske terapije
  • Terapija boli 

Hematologija

Vještine koje student mora znati praktično izvesti:

  1. Pravilno uzeti anamnezu i uraditi fizikalni pregled hematološkog bolesnika
  2. Izraditi i provesti dijagnostički i terapijski plan liječenja hematološkog bolesnika
  3. Analizirati i interpretirati nalaze krvne slike, diferencijalne krvne slike, te biokemijske pretrage
  4. Interpretirati testove koagulacije
  5. Interpretirati nalaz pretrage proteina i imunoglobulina.

Vještine koje student treba poznavati:

  1. Dijagnostičke metode u hematologiji ( ultrazvuk vrata, pazuha, prepona, abdomena i male zdjelice, aspiracijska punkcija koštane srži, biopsija kosti, citološka punkcija limfnog čvora, citološka punkcija slezene, interpretacija mijelograma i citokemije, imunofenotipizacija/imunohistokemija, citogenetika, određivanje ABO i RhD krvne grupe bolesnika, HLA tipizacija)
  2. Terapijske metode u hematologiji (venepunkcija, transfuzija, afereza, transplantacija)

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti sljedeće stavove:

  • Spajanje podataka iz anamneze, fizikalnog pregleda, te laboratorijskih i radioloških nalaza, kao i citomorfoloških, imunofenotipskih i citogenetskih nalaza u jednu cjelinu pomaže liječniku u razlikovanju pojedinih hematoloških bolesti.

Plan stjecanja znanja i vještina na vježbama:

  • Anamneza hematološkog bolesnika. Tehnike pregleda hematološkog bolesnika.
  • Upoznavanje s osnovnim laboratorijskim nalazima u diferencijalnoj dijagnostici anemija.
  • Prikaz bolesnika s anemijom, mijelodisplazijom, mijeloproliferativnom neoplazmom i akutnom mijeloičnom leukemijom. Upoznavanje s tehnikama aspracijske punkcije koštane srži i biopsije kosti. Analiza nalaza hematoloških i biokemijskih pretraga, razmaza periferne krvi, koštane srži i limfnog čvora. Citomorfologija, citokemija, imunofenotipizacija/imunohistokemija i citogenetika.
  • Dijagnostika akutne limfoblastne leukemije i limfoma. Upoznavanje s klasifikacijom Svjetske zdravstvene organizacije i terapijskim  algoritmima  liječenja limfoproliferativnih neoplazmi. Diferencijalna dijagnostika uvećanog limfnog čvora.
  • Prikaz bolesnika s hemoragijskim sindromom i njegova diferencijalna dijagnoza. Prikaz bolesnika s hemofilijom, dijagnostika i liječenje.
  • ·         Određivanje krvnih grupa. Primjena koncentrata eritrocita, pune svježe krvi, koncentrata trombocita, svježe smrznute plazme, krioprecipitata.

PLAN VJEŽBI IZ PULMOLOGIJE

  1. Praktični prikaz snimaka Rtg pluća, vrste, redoslijed opisivanja, interpretacija preglednih i profilnih snimaka, vrste sjena na plućima. Tomografija, ciljani snimci prsnog koša
  2. Spirometrija; Farmakodinamski testovi; Kožni testovi; Inhalaciona terapija
  3. Pletizmografija.Ponavljanje osnovnih vještina fizikalnog pregleda organa prsnog koša kod KOPB. Rtg snimak, EKG i laboratorijski nalazi u KOPB.
  4. Provođenje terapije kisikom; arterijska punkcija, venepunkcija; Neinvazivna ventilacija respiratorno insuficijentnih bolesnika: Kriteriji WHO za postavljanje dg kroničnog plućnog srca
  5. Karakteristike anamneze, fizikalnog pregleda i laboratorijskih nalaza oboljelih od vaskularnih oboljenja pluća. Dijagnostika i tretman oboljelih
  6. Uzimanje iskašljaja na citološki pregled. Bronhoskopija. Vrste plućnih biopsija, Rtg karakteristike tumorskih sjena na plućima; CT u određivanju steiginga karcinoma pluća. Provođenje kemoterapije kod malignih oboljenja pluća
  7. Rtg karakteristike pneumonijskog sindroma; plućnog apscesa, empijema pleure i ARDS. Uzimanje iskašljaja na bakteriološki i mikrobiološki pregled. Uloga bronhoskopije u dijagnostici i terapiji pneumonijskog sindroma. Fizikalna terapija i posturalna drenaža
  8. Rtg karakteristike primarne, postprimarne tuberkuloze, te hematoloških oblika tuberkuloze. Uzimanje iskašljaja na BK, indukcija iskašljaja; Mikrobiološka dijagnostika tuberkuloze; Tuberkulinska proba Kontrola infekcije u bolničkim uvjetima; Nacionalni program borbe protiv tuberkuloze i obveza prijavljivanja. Važnost borbe protiv rezistentnih oblika bolesti
  9. Rtg karakteristike intersticijskih bolesti pluća.Spirometrijske karakteristike intersticijskih  bolesti pluća. Algoritam dijagnostike intersticijskih bolesti pluća. Uloga bronhoalveolarne lavaže u dijagnostici intersticijskih bolesti pluća. Rtg karakteristike pleuralnih izljeva. Značaj makroskopskog, biokemijskog citološkog i mikrobiološkog pregleda punktata. Pleurodeza. Diferencijalna dijagnoza pleuralnih izljeva. Rtg karakteristike pneumotoraksa, način rješavanja pneumotoraksa
  10. Osobitosti anamneze i Rtg  karakteristike pneumokonioza. ILO klasifikacija zasjenjenja. Dijagnostika i prevencija profesionalih oboljenja pluća
  11. Izvođenje spirometrija, farmakodinamskih testova, određivanje difuzijskog kapaciteta pluća. kožni testovi
  12. Provođenje inhalacijske terapije. Korištenje mjerača vršnog ekspirijuma protoka ( Peak flow-meter) Značaj u određivanju stupnja bronhijalne astme i KOPB.
  13. Bronhoskopija u lokalnoj anesteziji. Priprema pacijenta. Indikacija za biopsiju i izvođenje biopsije.
  14. Indikacije za izvođenje transtorakalne iglene aspiracione biopsije pod kontrolom Rtg, UZV i CT-a. 

 

Endokrinologija

Vještine koje student mora znati praktično izvesti:

  1. Pravilno uzeti anamnezu i uraditi fizikalni pregled endokrinološkog bolesnika
  2. Prepoznati stanja koja zahtijevaju složenu obradu, odnosno bolničko liječenje i uputiti bolesnika u odgovarajuću bolničku ustanovu/na odgovarajući bolnički odjel
  3. Prepoznati hiperglikemiju i hipoglikemiju i znati riješiti problem
  4. Određivanje glikemije glukometrom
  5. Aplikacija inzulina
  6. Određivanje tjelesne mase i visine bolesnika, određivanje ITM i procjena rasta
  7. Određivanje postotka tjelesne mase, opsega struka i bokova

Vještine koje student treba poznavati:

  1. Dijagnostičke metode u endokrinologiji (stimulativni i supresivni testovi)
  2. Interpretacija laboratorijskih nalaza u procjeni funkcije endokrinog sustava.
  3. Osnovni terapijski postupci kod endokrinološkog bolesnika
  4. 4.      Određivanje Ferriman-Gallwey zbroja za hirzutizam.
  5. 5.      Izvesti edukaciju bolesnika i njegove obitelji u vezi ishrane, načina liječenja i u svrhu sprječavanja komplikacija šećerne bolesti.
  6. 6.      Vještina komunikacije s bolesnikom u cilju prihvaćanja bolesti i trajnog liječenja.
  7. Vještina primjene inzulina u tipu 1 i tipu 2 šećerne bolesti.

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti sljedeće stavove:

  • Spajanje podataka iz anamneze, fizikalnog pregleda, laboratorijskih nalaza u jednu cjelinu pomaže liječniku u razlikovanju endokrinoloških bolesti
  • Rad u timovima, etička obveza i osobna odgovornost imaju utjecaj na ishod liječenja.
  • Svijest o potrebi stalne liječničke izobrazbe i dopune znanja uključuje i stalno praćenje medicinske literature i revidiranje ranije utvrđenih stavova, te dijagnostičkih i terapijskih vodiča.

Plan stjecanja znanja i vještina na vježbama:

  • Anamneza endokrinološkog bolesnika. Tehnike pregleda endokrinološkog bolesnika, s posebnim osvrtom na bolesnike oboljele od dijabetesa. Dijagnostički postupci, analize laboratorijskih nalaza. Stimulacijski i supresijski testovi.
  • Diferencijalna dijagnoza endokrinoloških bolesti. Osnovni terapijski postupci kod endokrinološkog bolesnika. Dijagnostika i liječenje bolesti štitnjače. Prikaz bolesnika s hipotireozom.
  • Osnovne vještine uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda kod bolesnika s bolestima paratiroidnih žlijezda, te dijagnostika i liječenje.
  • Specifičnosti rada u polikliničkoj i dijagnostičkoj ambulanti, dnevoj bolnici, kliničkom odjelu za endokrinologiju i intenzivnoj njezi- metaboličkoj jedinici. Interpretacija laboratorijskih testova u procjeni funkcije sustava žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.
  • Dijagnostika i liječenje bolesti nadbubrežne žlijezde. Prikaz bolesnika s Cushingovim sindromom.
  • ·         Osnovne vještine uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda bolesnika s bolestima spolnih žlijezda. Određivanje Ferriman-Gallwey zbroja za hirzutizam. Interpretacija laboratorijskih testova u procjeni funkcije i bolesti spolnih žlijezda.
  • ·         Vještine uzimanja anamneze i fizikalnog pregleda kod bolesnika s dijabetesom. Dijagnostički postupci i dijagnostičke metode u dijabetologiji. Određivanje glikemije glukometrom, aplikacija inzulina. Određivanje tjelesne mase i visine, procjena rasta. Prikaz bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 i tip 2. Osnovni terapijski postupci kod bolesnika s dijabetesom. Vrste inzulina i mogućnosti njihove primjene. Peroralna terapija šećerne bolesti. Gestacijski dijabetes. Diferencijalno dijagnostički problemi kod komorbiditeta.
  • ·         Akutne i kronične komplikacije šećerne bolesti. Prepoznavanje hiperglikemije i hipoglikemije, te tretman istih.
  • ·         Edukacija bolesnika i njegove obitelji u vezi ishrane, načina liječenja i prevencija komplikacija.
  • Određivanje ITM, postotka tjelesne masnoće, opsega struka i bokova. Liječenje pretilosti.

Nefrologija

Vještine koje student mora znati praktično izvesti:

  1. Pravilno uzeti anamnezu bubrežnog bolesnika
  2. Fizikalni pregled bubrežnog bolesnika (inspekcija, palpacija i perkusija lumbalne regije, auskultacija renalnih arterija.
  3. Izrada i provođenje dijagnostičkog plana.
  4. Analiza i interpretacija nalaza urina.
  5. Interpretacija testova procjene bubrežne funkcije.
  6. Interpretacija i korekcija poremećaja elektrolitskog i acidobaznog poremećaja, te poremećaja homeostaze vode.
  7. Interpretacija nativne snimke mokraćnog sustava i intravenske urografije.

Vještine koje student treba poznavati:

  1. Dijagnostičke metode u nefrologiji ( ultrazvuk bubrega i mokraćnog mjehura, dinamička i statička scintigrafija bubrega, doppler krvnih žila bubrega, CT i MRI bubrega, retrogradna pijelografija, mikcijski cistogram, perkutana nefrostoma, biopsija bubrega).
  2. Terapijske metode u nefrologiji (peritonealna dijaliza, hemodijaliza, transplantacija bubrega).

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti sljedeće stavove:

  • Dobar liječnik praktičar mora poznavati osnovne metode fizikalnog pregleda, ispitivanja i dijagnosticiranja bubrežnih oboljenja.
  • Spajanje podataka iz anamneze, fizikalnog pregleda, laboratorijskih i radioloških nalaza u jednu cjelinu pomaže liječniku u razlikovanju pojedinih bubrežnih bolesti.
  • Ispravna dijagnoza određuje vrstu tretmana bubrežnog bolesnika, pri čemu liječničke odluke mogu utjecati na tijek bolesti i bolesnikovu kvalitetu života.
  • Svijest o potrebi stalne medicinske edukacije i dopune znanja uključuje i stalno praćenje medicinske literature i revidiranje ranije utvrđenih stavova, te dijagnostičkih i terapijskih vodiča.

Plan stjecanja znanja i vještina na vježbama:

  • Anamneza bubrežnog bolesnika. Tehnike pregleda bubrežnog bolesnika (inspekcija kože i vidljivih sluznica, pregled po tjelesnim sustavima, inspekcija lumbalne regije, palpacija bubrega po Villard-u, perkusija bubrega, auskultacija bubrežnih arterija). Neinvazivni i invazivni dijagnostički postupci, analize laboratorijskih nalaza. Analiza urina trakom i tumačenje dobivenog nalaza. Interpretacija nalaza urinokulture. Uzimanje specifične anamnze i  pregleda kod bolesnika s infekcijom mokraćnog sustava.
  • Usporedba laboratorijskih nalaza s kliničkim nalazom pacijenta. Mjerenje krvnog tlaka i tjelesne mase. Mjerenje diureze. Zamjena urinarnog katetera.
  • Laboratorijska analiza bolesnika s glomerularnom bolesti, karakteristike glomerularnih oboljenja i liječenja. Razlikovanje kliničkih i laboratorijskih nalaza nefrotskog i nefritičkog sindroma. Prikaz izvođenja biopsije bubrega.
  • Laboratorijski nalazi i dijagnostički postupci u akutnoj renalnoj insuficijenciji.  Princip liječenja bolesnika s akutnim bubrežnim zatajenjem.
  • Specifičnosti laboratorijskih nalaza i liječenja kroničnog bubrežnog zatajenja. Upoznavanje s hemodijalizom i peritonejskom dijalizom. Vođenje dijaliznog protkola.

Kardiologija

Vještine koje student mora znati praktično izvesti:

  1. Vještine uzimanja anamneze kardioloških bolesnika
  2. Fizikalni pregled kardiovaskularnog bolesnika (inspekcija, perkusija, određivanje granica srca, te auskultacija srčanih tonova)
  3. Utvrđivanje vitalnih parametara kardijalnog bolesnika
  4. Planiranje temeljnih dijagnostičkih procedura
  5. Interpretacija rendgenske snimke srca
  6. Postavljanje elektroda elektrokardiografa
  7. Interpretacija elektrokardiograma
  8. Provođenje terapije kisikom (maska, nosni kateter)
  9. Kardiopulmonalna reanimacija
  10. Parenteralna terapija (subkutana, intramuskularna, intravenska injekcija u bolusu i u infuziji)

Vještine koje student treba poznavati:

  1. Ergometrija
  2. Ehokardiografija
  3. 24-satni nadzor srca (EKG holter)
  4. Scintigrafija srca
  5. Koronarografija
  6. Privremena i trajna elektrostimulacija srca

Nakon odslušane nastave student bi trebao usvojiti sljedeće stavove:

  • Poznavanje osnovnih metoda fizikalnog pregleda, ispitivanja i dijagnostičkih kriterija omogućuje dobru procjenu kliničkog stanja bolesnika i racionalnu dijagnostičku proceduru.
  • Spajanje podataka iz anamneze, fizikalnog pregleda, laboratorijskih, radioloških i drugih dijagnostičkih nalaza  u jednu cjelinu pomaže liječniku u dijagnosticiranju bolesti i omogućuje racionalno liječenje.

Plan stjecanja znanja i vještina na vježbama:

  • Uzimanje opće i specifične kardiološke anamneze. Fizikalni pregled kardiološkog bolesnika. Kliničke slike kardioloških oboljenja (AMI, AP, zatajivanje srca, poremećaji srčanog ritma, stečene i prirođene srčane greške). Neinvazivni i invazivni kardiološki dijagnostički postupci, laboratorijske analize. Izbor specifičnih dijagnostičkih metoda u odnosu na kliničku sliku pacijenta.
  • Specifičnosti anamneze i kliničkog pregleda kod pacijenata s zatajivanjem srca. Diferencijalna dijagnoza, specifični laboratorijski nalazi i liječenje pojedinih oblika zatajivanja srca.
  • Specifičnosti anamneze i kliničkog pregleda kod pacijenata s akutnim koronarnim sindromom. Pristup pacijentu s akutnim koronarnim sindromom. Značaj vremena u liječenju pacijenata s akutnim koronarnim sindromom. Način i značaj prepoznavanja, brzog otkrivanja, transporta i pravovremene terapije akutnog koronarnog sindroma. Razumijevanje temelja invazivnog liječenja akutnog koronarnog sindroma.
  • Poremećaji srčanog ritma. Klinička i EKG prezentacija, načini dijagnosticiranja i liječenje. Elektrostimulacija. Značaj pravovremenog prekidanja poremećaja ritma. Odnosi pojedinih poremećaja ritma i životne ugroženosti pacijenta. Opasnosti kod ventrikularne fibrilacije, ventrikularne tahikardije, elektromehaničke disocijacije i asistolije. Značaj pravovremenog  postavljanja privremenog i trajnog elektrostimulatora srca. Mjere kardiopulmonalne reanimacije.
  • Specifičnosti anamneze i kliničkog pregleda kod pacijenata s prirođenim i stečenim srčanim greškama. Etiopatogeneza, klinička slika, dijagnostika i liječenje.
  • Pristup bolesniku s reumatskom groznicom. Načini prepoznavanja, brzog otkrivanja, dijagnostike i liječenja bolesnika s reumatskom groznicom.
  • Specifičnosti anamneze i kliničkog pregleda kod pacijenata s mikrobnim endokarditisom, miokarditisom i perikarditisom. Etiopatogeneza, klinička slika, dijagnostika, liječenje i komplikacije mikrobnih endokarditisa, miokarditisa i perikarditisa.
  • Arterijska hipertenzija. Etiologija, klinička slika, dijagnostičke i terapijske procedure u liječenju. Liječenje hipertenzivne krize i hipertenzivne encefalopatije.
  • Hitna stanja u kardiologiji. Pristup ugroženom bolesniku. Pojedinosti reanimacijskog postupka, način transporta i terapijski postupci tijekom transporta životno ugroženog pacijenta. Defibrilator, defibrilacija i elektrokonverzija.
  • Kliničke manifestacije na srcu kod bolesnika oboljelih od drugih bolesnih stanja (bolesti metabolizma, endokrinološka oboljenja, onkološke bolesti, peri- i post- partalna kardiomiopatija). Važnost anamneze i specifičnog fizikalnog pregleda kod navedenih stanja. Kardiološka oboljenja kod kojih su kontraindicirane anesteziološke procedure i kirurški zahvati.